„Složno za Bunjevce“, lista 2 iz Subotice poručuje radimo složno i srcem za svoj narod

Želimo da radimo složno i srcem za svoj narod, istakla je dr Suzana Kujundžić Ostojić, nosilac liste broj dva “Složno za Bunjevce - dr Suzana Kujundžić Ostojić” na konferenciji za medije povodom  pridstojeći izbora za članove nacionalni savita. Ona je pozvala sve Bunjevke i Bunjevce koji su upisani u poseban birački spisak da izađu na izbore u nedilju 13. novembra i  iskoriste svoje biračko pravo i  izaberu 5. saziv Nacionalnog savita Bunjevaca.

”Želim da se zafalim svima koji su se izjasnili ko Bunjevci na popisu, jel to je osnov i temelj da se borimo za svoja prava. Naš slogan "Složno za Bunjevce" nasto je iz želje da pridstavimo na koji način mi vidimo budućnost  novog saziva Nacionalnog savita i kako želimo da radimo. Bunjevci u Subatici, Somboru i Mađarskoj moraje da budu oslonac jedni drugima. Nas podržava 11 bunjevački udruženja”, istakla je dr Suzana Kujundžić Ostojić, nosilac liste broj dva "Složno za Bunjevce".

Ona je podsitila da su u protikle četiri godine izdata  brojna izdanja. Med kojima su i ričnik i gramatika bunjevačkog jezika. U navedenom periodu  organizovane su ekskurzije za dicu koja pohađaje bunjevački jezik sa elementima nacionalne kulture kako u osnovnim tako i u sridnjim škulama, tu su i brojni sastanci.

”U većini naši  izdanja sam autor, koautor el recezent. Izdata je  knjiga o 1945. godini, odnosno o tamnom oblaku koji stoji iznad nas i koji nas prati  u današnjem razvoju, napritku i radu. Zalagaćemo se da se 1945. godina konačno okarakteriše ko akt asimilacije. Ova knjiga je privedena i na engleski jezik”, kazla je Ostojić Kujundžić.

Slideći korak je uvođenje lektorata za bunjevački jezik, kao i da se bunjevački jezik uvide i u vrtiće.

”Nije bilo lako uvist bunjevački jezik ko četvrti službeni jezik u Subatici. Sada triba uvodit bunjevački jezik institucionalno i profesionalno i zato je neophodno osnivanje  lektorata. Moramo imat što veći broj stručni privodilaca koji će posidovati sertifikat o poznavanju standardizovanog  bunjevačkog jezika. Triba uvist jezik i u  pridškolska odeljenja, kako bi i najmlađi pripadnici naše zajednice učili maternji jezik na tačan i ispravan način, a pridstoji nam i uvođenje jezika u širu službenu upotribu, poput sudova. U kontaktu smo i sa našim Bunjevacima u Mađarskoj kako bi se i tamo uveo bunjevački jezik ko službeni”, kazo je  Veljko Vojnić, pridsidnik Odbora za službenu upotribu jezika i pisma, potpridsidnik Bunjevačkog nacionalnog savita i pridsidnik Bunjevačke matice.