Obilužen Dan Velike narodne skupštine u Novom Sadu u Bunjevačkoj matici

U četvrtak, 24. novembra, u prostorijama Bunjevačke matice u Subatici, obilužen je nacionalni praznik Bunjevaca – 25. novembar Dan Velike narodne skupštine Srba, Bunjevaca i ostali Slovena.

Divaneć o ovom značajnom datumu i za bunjevačku zajednicu, dr Suzana Kujundžić Ostojić, pridsidnica Nacionalnog savita bunjevačke nacionalne manjine, kazala je da su Bunjevci ovaj datum obilužavali i onda kad mnogi nisu znali šta je, te dodala:

– Uvik smo ga se držali poput vatre koja gori, zato što je to štogod oko čega smo se mi okupljali. To je trenutak kad smo mi bili važni za stvaranje države. Niki to zdravo dobro znaju, niki ne, niki još uče, al je to kamen-temeljac od kojeg ne odmičemo. To je i snaga da radimo dalje i važan datum na kojeg se oslanjamo.

Okupljene je ko domaćin pozdravio Veljko Vojnić, pridsidnik Bunjevačke matice.

– Dragi Bunjevci i Bunjevke, dragi gosti i prijatelji, drago mi je što naš velik praznik proslavljamo u Matici – kazo je on te je naglasio kako je Velika narodna skupština bila misto di se vodilo računa i o pravima malobrojniji zajednica, pa i žena.

U ime Varoši Subatice, u ime gradonačelnika Stevana Bakića, te u svoje lično ime, Bunjevcima je nacionalni praznik čestito Srđan Samardžić, član Varoškog vića Subotice.

– Želim da vi i vaša pokoljenja dugo godina proslavljate ovaj i sve druge praznike i da se u bratsvu, slogi i zdravlju viđamo i dalje.

O ukviru obilužavanja nacionalnog praznika prisutni su mogli saznat štogod više i o obimnom istaživanju tima od osam profesora s dva fakulteta o istoriji Bunjevaca.

– Istraživanje je u početnoj fazi bački Bunjevaca, krećemo od najranijeg perioda i iđemo korak po korak, do vrimena 1918. godine, do 20. vika, kako bi napravili jednu genezu kako su to Bunjevci došli na ove prostore i kaki su trag ostavili. I Velika narodna skupština je poslidica vrlo kompleksnog istorijskog procesa, a ne izolovan slučaj – divanio je, izmed ostalog, prof. dr Boris Stojkovski.

Prof. dr Đuro Hardi je kroz svoj divan kazo kako su i njegovi profesori znali ko su Bunjevci.

– Prof. akademik Slavko Gavrilović je bio naš najbolji stručnjak i naš učitelj za istoriju južnoslovenski naroda na teritoriju Habsburgške monarhije i sićam se da je na tim pridavanjima jedan od segmenata tla današnje Vojvodine pripado Bunjevcima i njevom slavnom poriklu. Kroz ovaj projekat prihvatili smo se amibicioznog zadatka da rezimiramo ono što su naši učitelji do sad kazali, a to nije malo, i da pokušamo novim istraživanjima zaokružit kroz jednu lipu monografiju. Možda je ključni datum u istoriji bunjevačke zajednice zapravo bila Velika narodna skupština – kazo je, izmed ostalog Hardi, podvlačeć podatak da je od 757 narodni poslanika na tom velikom istorijskom događaju bilo 84 Bunjevaca.

U kulturno-umitničkom dilu programa učestvovala je pisnikinja Gabrijela Diklić.

 

bunjevci.net