Nikolić: Biće promina nabolje

U ovom broju donosimo intervju sa članom Gradskog veća zaduženom  za kulturu i obrazovanje, Milošem Nikolićem.

 

Kako teku radovi na izgradnji i rekonstrukciji Narodnog pozorišta?

Sredstva su obezbeđena sa tri strane (Republika, Pokrajina i Grad). Republika je dala 350 miliona, a Pokrajina je odredila 400 miliona, dok Grad uglavnom daje 10 posto pridviđeni sridstava. Raspisivanje javne nabavke za ovu fazu se očekuje, ko i uvođenje izvođača radova u prvoj polovini ove godine. Ova faza će obuhvatiti sve priostale radove iz osme faze (8/1, 8/2 i 8/3). Radiće se na unutrašnjim instalacijama u probnim salama i u prostorima vertikalne i horinzontalane komunikacije, a obuvatiće i potpuno oprimanje isti, ko i komercijalni prostor novog dila objekta do Korzoa, dakle svi radovi će se izvodit do takozvane „sive faze“. Važno je napomenut da je od 2003. do 2016. uloženo oko 950 miliona, a od 2016. do 2020. godine utrošeno je oko 1.200.000.000 miliona dinara.

 Kako će izgledati na kraju subotički teatar?

Narodno pozorište će biti jedno velelepno zdanje. Po poslidnjim evropskim standardima. Još 2003. godine postignut je protokol o zajedničkom finasiranju, a tek 2006. godine završen je glavni projekat. Projektovana površina je tada iznosila 20 000 kvadratni metara, sa ukupnom visinom novog korpusa objekta od 28,8 metara. U maju 2007. godine stekli su se uslovi za početak radova i tada počinje rušenje i uklanjenje dilova objekta. Do 2011. godine završena je kompletna skeletno-armirana betonska konstrukcija objekta. U ovom periodu su evidentirane i izmene kako na zaštićenom, tako i na novom dilu objekta. Izmene su zakomplikovale proces izvođenja građevinski radova, koje su se ogledale u građenju brez adekvatne projekte dokumentacije, što je prouzrokovalo nemogućnost poštivanja zadati rokova. Da bi se krajem oktobra 2011. godine kompletno obustavili radovi. Nakon tri godine, najpre se uradila izmena glavnog projekta – upravni i administrativni dio, što je podrazumevalo da se komercijalni dio povećava sa 5 na 41 posto i tada se i visina objekta smanjuje za jednu etažu, odnosno sa 28,8 metara spušta se na 18,3 metara. Takođe, prvobitna projektovana celokupna površina objekta, koja je iznosila 20 hiljada kvadratini metara, smanjuje se na 14,5 hiljada metara kvadratni.

 Kome će se izdavati prostor? Da li su postavljeni neki uslovi, i ukoliko jesu koji?

 Ovo još uvek nije u potpunosti definisano. Važno je da se obezbedi u određenoj meri samoodrživost Narodnog pozorišta, pa je zato glavni projekat i menjan i unapređen je taj komercijali dio. Ono što u ovom momentu cigurno znamo da cine zakupa ti prostora neće biti veće od tržišni.

 Ko osoba zadužena za kulturu kako vidite kulturni život u gradu?

 Kada je rič o kulturnoj politiki, ona je u našem gradu veoma dobra. To ne tvrdim samo ja, već zaposleni u ustanovama kulture, al i sami umitnici. Promine na bolje su uvik potribne i staraću se da tako i bude. Zato sam od svi direktora ustanova kulture u Subotici, na početku svog mandata zatražio da mi pošalju planove i programe rada za 2021. godinu. Iz ti planova sam mogo da zaključim da sve ustanove rade u punom kapacitetu, al ono što je jedan od najveći problema u ovom monentu je svakako nedostatak publike, koja ne mož da posićuje sva kulturna dešavanja u našem gradu. Zalagaćemo se da zajedničkim snagama rešavamo, što je pre moguće, sve problema na koje budemo nailazili. Siguran sam da ćemo u tome i uspit. Dodo bi još i to da sam veoma ponosan zato što sam dio gradske vlasti, na čelu sa gradonačelnikom Stevanom Bakićem, koji je predanim i odgovornim radom uspio zajedno sa svojim stručnim timom da kreira budžet za ovu godinu koji je razvojan i veoma realan, uprkos svim nedaćama koje je ovaj virus nano čitavom svitu.

 Kako ocenjujete učesće nacionalnih zajednica u kulturnom životu grada?

 Veoma nam je važno da kulturna politika koja se vodi prema nacionalnim zajednicama bude na visokom novou. Subotica je tradicionalno grad u kome se gaje sve kulturne vridnosti i kulturna baština svi njezini građana, brez obzira na nacionalnu pripadnost. Trudimo se da podržimo sve najvažnije manifestije svi nacionalni zajednica i izdvajamo odriđena sridstva iz budžeta grada kako bi udruženja koja se bave pitanjima nacionalni manjina mogla da svoje projekte implementiraju na najbolji mogući način. Imamo izuzetne kulturne radnike koji su pripadnici različiuti nacionalni zajednica, saradnja sa tim umitnicima je izuzetna i ne vidim nijedan razlog zašto tako ne bi bilo i ubuduće. Kultura spaja ljude i to je za nas najvažnije.  

 Koliko budžetski sridstava je ove godine izdvojeno za kulturu i razne manifestacije koje će se održati u Subotici?

 Za 2021. godinu rashodi za kulturu iz budžeta iznose više od 590 miliona dinara. Grad Subotica pridnjači u izdvajanju sridstava za kulturu. Slobodno mogu da kažem da je naš grad u samom vrhu u Srbiji kada je rič o količini novca koji se izdvaja za kulturu. Ovaj novac je veoma veliki i značajan za sve ustanove kulture u našem gradu. Ove godine dosta novca se izdvojilo i za tradicionalne manifestacije, ko i za nove razvojne projekte..

 Epidemija sa virusom kovid 19 i dalje traje, kako će se to odraziti na realizaciju tradicionalni kulturni sadržaja?

 Svi su pogođeni kovidom. Sve delatnosti, svi pojedinci, a slobodni radnici naročito. Zaista se trudimo da probleme koje je izazvala korona u što većoj meri saniramo. Otvoreni smo za razgovore oko pomoći. Stalno sam na terenu i razgovaram sa ljudima. Svima je teško, ali zafaljujući dobrim mirama koje naš grad sprovodi, kulturni radnici nisu zapostavljeni. Nadam se da nećemo biti prinuđeni da odlažemo manifestacije i da ćemo ove godine raditi punim kapacitetom.

 

S.I.

foto: Subotica.com

Pritraga

Aktuelno u Riči

Prid nama je novi broj.

Uskršnja izložba u Bunjevačkoj matici intermeco