
Nakon više od jednog vika, ispravljena je istorijska nepravda prema Bunjevcima i Bunjevkama, i odbornici Skupštine varoši Subotica jednoglasno su usvojili izmenu Statuta varoši Subatice po kojoj je bunjevački jezik, četvrti jezik u službenoj upotribi u našoj varoši. Za je glasao 61 odbornik, med kojima su i opozicioni odbornici iz Pokreta građanske Subotice, dok su odbornici DSHV-a, bojkotovali i nisu prisustvovali samo ovoj tački.
Bunjevački jezik posto je ravnopravni jezik u službenoj upotribi u Subotici i ko takav, četvrti jezik, pored srpskog, mađarskog i hrvatskog. Ovim je isparavljena istorijska nepravda prema Bunjevačkoj naciji, koja je 1918.godine bila posli Srba, najbrojnija delegacija na Velikoj narodnog skupštini Srba, Bunjevaca i drugi slovena, 25. novembra. 1918.godine.
Prvi čovik varoši, gradonačelnik Stevan Bakić o promini statuta je istako da je cio process održan u skladu sa svim pravilima i procedurama. Bakić je dodo i da je ovo istorijski dan za Subaticu i njezine građane.On je izrazio žaljenje što i na takav dan kogod pokušava da iziđe iz okvira iz koji ne bi volio ni želio bilo ko da izlazi.
“ Na sednici bile su dve opaske, mislim da nije slučajno, pre svega na upotrebu termina "bunjevački govor", koji je to i bio do 2018. godine, kada je urađena standardizacija nakon čega je prešao u jezik. Upoređivati Bunjevce sa bilo kim u Subotici nije u redu, niti korektno. Bunjevci su skoro 3,5 veka na ovim prostorima sa svim običajima i tradicijama, uvek lojalni gradu i državi Srbiji, to je narod koji poštuje i voli Suboticu i Srbiju.Uvođenje bunjevačkog jezika ne ugrožava ničija prava, ovaj dan treba da nam je na ponos jer ovime udaramo pečat na ono na što se svi građani ponose, a to je jezička i kulturna raznolikost, po čemu je naš grad prepoznatljiv. Uvođenje bunjevačkog u službenu upotrebu pored slavistike kao nauke koja će se baviti Bunjevcima, pojačaće zainteresovanost za oblast kulture samog grada Subotice, uvođenjem bunjevačkoj jezika u službenu upotrebu imamo pun demokratski kapacitet grada. Procedura izmene Statuta je ozbiljna i svi koji su bili uključeni dali su doprinos da se sve obavi u najboljem redu”, kazo je gradonačelnik Stevan Bakić.
Bakić je podsitio da je država Srbija u februaru 2006. godine ratifikovala Evropsku povelju o regionalnim i manjinskim jezicima, međunarodnu konvenciju koja se bavi zaštitom jezički prava tradicionalni kulturni zajednica Evrope. Izmenom statuta varoši Subatici dokazuje se i da Srbija poštuje sve svoje obaveze.
Pridsidnik Skupštine varoši Subatica, Balint Pastor je kazo da ovom odlukom Bunjevci će dobiti ono pravo koji imaju svi. Bila su 93 komentara, izveštaj je napisan na 190 strana, dodo je Pastor.
Sednici je prisustvovala i Suzana Kujundžić Ostojić, pridsidnica Bunjevačkog nacionalnog savita, ustanove koja je uputila inicijativu gradonačelniku, a koji je dalje iniciraro realizaciju kroz upravne organe.
Dr Kujundžić Ostojić: „Velik i svitli dan“
Dr Suzana Kujundžić Ostojić, pridsidnica Nacionalnog savita bunjevačke nacionalne manjine, je nakon momenta kada je Subatica postala grad sa četri službena jezika u službenoj upotribi, izmed ostalog i bunjevačkog, istakla:
“Izuzetno zadovoljstvo, srića i ponos. Fala svima u ime cilog Nacionalnog savita bunjevačke nacionalne manjine, u ime svi oni koji su radili na standardizaciji, fala onima koji pridaju jezik u osnovnim i sridnjim škulama i na fakultetu. Prija svega, najviše fala našem narodu, Bunjevkama i Bunjevcima, koji su ovaj jezik tri i po vika čuvali, divanili ga, čak i onda kad to društveno nije bilo poželjno i kad je bilo osuđivano. Ovo je velik i svitli dan, dan kad je bunjevački posto službeni u našem gradu, u našoj Subatici.
Prid nama je novi broj.