Svaki region u Evropi ima kruv kojim se ponosi. Na severu Srbije, Bunjevci po tradicionalnoj recepturi prave kruv somun. Kako kažu triba ga znati ispeć da se ne rascvita. Lepanja, odnosno somun, je vrsta tankog okruglog kruva, koja je i dio gastro-kulture mnogi naroda koji žive nuz obale istočnog Mediterana i duboko u kopnu, na Balkanskom poluostrvu.
Rič somun je turcizam grčkog porikla i potiče iz starogrčkog jezika (psōmón – zalogaj).
Na arheološkom nalazištu u jugoistočnom Jordanu naučnici su pronašli ugljenisane ostatke tanki, okrugli kruvova (pogača) za koje je utvrđeno da su stari oko 14.500 godna. Zafaljujući ovom otkriću, arheolozi su došli do zaključka da se kruv pravio čak 4.000 godina prija neg što su nomadska plemena počela da formiraju stalne naseobine i gaje žitarice u kulturi. Ovaj kruv pravili su lovci, sakupljači iz pridela istočnog Mediterana. Bio je verovatno beskvasni i pomalo sličan piti kruvu, napravljen od divlji žitarica ko što su ječam, spelta (divlja pšenica) i zob, ko i rizoma papirusa, mleveni u brašno. Prija ovog, najstarijim otkrićem smatro se kruv star 9.100 godina, otkriven na arheološkom lokalitetu u Turskoj.
Vrimenom je kruv posto ljudsko i božansko jedinstvo i dio u uobičajnim i religioznim manifestacijama.Šime Stanković iz Tavankuta kaže da kruv peče na tradicionalan način ko njegovi pritki.
”Došo sam nikako na ideju, da vratim kako se to kadgod radilo. Stvarno se sa kruvom triba radit puno. Kruv nije lako ispeć, potribno je devet puta se oznojit. Zato kažu idemo kruv sa devet kora.Kruv je zdravo teško uradit i zakuvavat, jel ako njega ne uradiš redovno i slučajno ostane u njem brašna i onda se rascvita. Neće bit lip somun. Zatim, kruv se ne mož peć u rerni, ko ni od jednog kilograma brašna. To je mala količina i kada je staviš u tepsiju, on se raširi i ne mož narasti. Kriv se peče od dvi kile brašna”, objašnjava Šime Stanković iz Tavankut.
Kruv ima i svoj dan, proslavlja se u oktobru misecu. Prvi profesionalni pekari se u Vojvodini pojavljuju u 18. viku, a stigli su iz Nemačke i to su takozvani bili pekari , dok iz Makedonije odnosno Južne Srbije stižu u naše krajove „crni“ pekari.
Prid nama je novi broj.